Za sve je kriv Ante Dević!

Subota je navečer u Kasijana, negdi jedanaest i kvarat. Ja za šankom pijuckam svoj zadnji whisky za tu večer planirajući polako doma (hau jes nou 😂), kad eto ti do šanka Ante, koji je sidija za stolom s Ivom, Kasom i još par ljudi.

“Eee, Ante, živija, čuja san da ti je rođendan, pa da ti čestitan”.

“A ne, ne, ne. Sutra mi je rođendan, čekamo ponoć. I Josipa, daj vode Zvoni još jedan viski”.

“Ajme Ante nemoj već san priviše popija”, malo obaveznog prenemaganja dok Josipa već toči, “al sad nema druge nego da dočekamo ponoć”.

Klasika 😎.

Da stvari ne završe u klasičnom stilu, pobrinuo se Joso Gašparović, koji se na sceni pojavio nekih 15ak minuta kasnije, k’o deus ex machina 😍. Ono najvažnije – Joso NIJE počeo naš razgovor s gotovo 100% uobičajenim “E Zvone, al’ nemoj slučajno o ovome pisati na Fejsu!” ❤️

Razgovor je, ka’ i uvik, krenuo po sukošanskim temama, pa smo nekako došli i do diskusije na temu – koliko još uopće Sukošanaca doista živi u “prvom redu do mora” – na što je odgovor – malo, i sve manje – a mene je to potaknulo da skrenem temu na dva bivša PTTova odmarališta.

Evo i dvije slike gdje se ta dva bivša odmarališta vide u svojoj punini. Mislio sam zaokružiti gdje je to točno, ali dovoljno je reći – to je tamo gdje su na plaži borovi ❤️❤️❤️.

Prime estate na sukošanskoj plaži, najprajmiji, ne može bolje od toga i tako ja spomenem u razgovoru kako to Hrvatska pošta već 15 godina bezuspješno prodaje za 20 milijuna kuna.

“Štooo, prodano je to Zvone!” – prikida me Joso.

“Di, što, kako. Pa ko je to kupija? Pa zašto se već ne gradi?”

“Ma kupili su to neki investitori iz Zagreba, i mislili su to sve poravnati i napraviti moderne vile za prodaju, ali načelnik Martinac im nije da'”.

KABOOOOM!!!

“Čekaj Joso, el ti mene zajebavaš ili što. Naš načelnik im je reka’ ne, ne more?”

“Tako je Zvone, reka’ im je da to mora biti za turističku namjenu i da se ne moru graditi vile”

I što da vam kažem dragi moji ljudi, što da vam kažem … načelnik i ja imamo burnu prošlost … ali da se načelnik kojim slučajem tad pojavija u Kasijana, ja bi ga bija izgrlija, pet puti izljubija i na ramenima pronija po cilin Gonjim vratima ❤️❤️❤️

“Ma čekaj malo Joso” – i dalje ja ne virujen, batrgam se ko riba u plićaku, tražim rupu – “ti meni znači oćeš reći da su neki malci kapitalci potrošili 20 milijuna kuna da to kupe, a da ili nisu unaprid sredili da tamo mogu graditi što žele, ili nisu uspjeli sve do danas to srediti, zato jer je eto u prostornom planu to naznačeno kao zemljište za turističku namjenu, tako kaže zakon i tako mora biti”.

“Tako je Zvone” – smije se Joso od uva do uva 🤗.

I to je dragi moji čitatelji ČUDO!

Da citiram legendarnog Mladena Delića: “Ljudi moji, je li to moguće!?”

Već ovo ljeto sam pisao o tome koliko su ti borovi važni za vizuru sukošanske plaže i da bi općina svakako trebala učiniti sve što je u njenoj moći da oni ostanu. Kad ono … izgleda da se po tom pitanju stvarno nešto i radi ❤️.

• Sukošan