I s njime smo onako zapravo “otvorili sezonu”. Prvi picigin smo odradili utroje, i iako je bilo ekstra … u petero je bolje ❤️. Vrend capitano, Lučo, Bore i kum Jure … ekipa za plus pet.
Doduše, start je bio u određenoj strepnji – stara guma, nas pet, neće biti glisiranja što znači uru vrimena truckanja do Sabuše 🙄. Ali, izgleda da smo zericu smršavili od prošle godine 🤣, pa smo već posli svjetionika upisali prvi win kad je glliser dostigao sasvim pristoju brzinu od 16ak milja 💪.
Normalno, mora’ je pasti jedan ROOOOAAAARRRRRR.


A zvijezda picigina je bija … Lučin suncobran ❤️❤️❤️. El triba štititi od sunca, el triba štiti od vitra, suncobran spreman.
Doduše, na početku je Luči tribalo malo vrimena da pročita jugo koje je puhalo, pa je bilo i malo povuci potegni:


Ali kad je to savladano, znalo se što slijedi – geeeeejčiiiineeeee ❤️❤️❤️.
Nema, mi se jednostavno volimo slikivagti ispod suncobrana 🤣.


Naravno, nije moglo bez da nam Kruško nešto svima objasni … šteta što nema video.



Što se tiče picigina, on je bija onako … ne baš skroz odličan 🤣. U petero je malo teže igrati nego u troje, odnosno, lakše je, ali triba biti precizniji, malo je i jugo smetalo kad bi zapuva reful, ali …. igralo se.










U pauzi između dva picigina, Lučo je pomaknuo istraživačke granice aero i hidro dinamike istražujući korelaciju između refula juga, površine i kuta suncobrana i vjerojatnosti spoticanja i padanja u more … bilo je za dlaku.






A onda je tu negdi pala i THE fotografija ovog picigina. Naravno, slika ju je, a ko će drugi nego vrend ❤️.

POSEBNE pozdrave smo poslali kumici Lei, odnosno njenoj majci Ljilji. Ljudi moji, što da van kažen, cheesecake je bija za prste polizati!!!

E, a ovako to ispadne kad ja slikan vrenda 🤣🤣🤣🤣❤️. Što će, takva mu je sudbina.

Na povratku je također palo par selfija.

Bore Kolumbijac 😎❤️.

Naravno, odali smo i poštu našem dragom Svetom Nidži i Gospi od Sniga.

I za kraj, obavezna fotka – Monte Carlo u nastajanju na sukošanskoj Punti.
