Milina 😍😍😍❤❤❤.
Nema ljepšeg prizora na kugli zemaljskoj. I nema više izgovora 😎.
Rezultat dvadeset godina minucioznog prikupljanja knjiga iz fizike i traženja onih koje će mi, u skladu s mojim znanjem, najbolje dokučiti, približiti, i ultimativno pojasniti Einsteinovu opću teoriju relativnosti, moj osobni Sveti Gral Ultimativnog Znanja O Svijetu Koji Nas Okružuje, je tu.

Gravitation od Wheelera & Thorna sam kupio prije bar 20 godina … nisam daleko stigao 🙄 (iako je to u stvari više bio problem što sam tada još bio stvarno “zelen” u fizici, jer knjiga je izvrsna!). Da ne pričam o bahatosti kad sam kupio ovu od Walda. Tu nisam stigao dalje od pete stranice 😂😂😂.
Uglavnom, s tim “starim” knjigama mi se dokučivanje opće teorije relativnosti činilo ko beznadežan slučaj (iako je ova zelena od Shultza već tada pokazivala pravi put!), ali, prije desetak godina su se počele pojavljivati i knjige koje su opću teoriju relativnosti predstavljale na, meni osobno, jedan puno razumljiviji način i pravi breakthrough se desio kroz zadnjih pola godine, s ovih pet knjiga:

Teško mi je izdvojiti iti jednu, ali ako baš moram, onda bi to bila Covariant Physics ❤.
Kad sam je prvi put listao u PDF readeru (a manje više SVE slikane knjige imam u, priznajem 1-kroz-1 ilegalnom digitalnom formatu), shvatio sam da je to to. Cijela priča oko vektora, formi i tenzora je tako lijepo ispričana i ilustrirana da čak i sa mojim u biti vrlo ograničenim znanjem fizike, ta priča lijepo teče i ima smisla. Kad se njoj pridoda i ova desno od nje, koja koncept “kvalitetnog objašnjavanja diferencijalnih formi” diže do apsolutnog savršenstva, računam da je onaj, vjerojatno i najteži, matematički dio pokriven 1-kroz-1 (i da, na temu formi ima i još jedna, ova Springerova svjetlozelena i ❤❤❤).
No, nisam ja tu zbog matematike!!! Ona je nužan alat u krajnjem cilju, i tu u igru ulazi legendrana trojka iz “gornjeg reda”.
Einsten’s theory … je THE knjiga o općoj relativnosti koju sam čekao sve ove godine. Razina detaljnosti i razrađenih primjera apsolutno savršeno prilagođena mojoj startnoj poziciji, odnosno trenutnoj razini razumijevanja. Krenem od početka, i do kraja je sve lijepo i jasno objašnjeno. Riješiti putem do kraja knjige jedno dvadesetak zadataka za vježbu, i što se tiče opće teorije relativnosti, to je to 👍.
Introduction to Modern Dynamics je pak knjiga koju sam oduvijek čekao da do kraja utemeljim znanje klasične mehanike. Knjiga mi je čudo u svom wide-range pristupu – od klasične mehanike, do specijalne i opće teorije relativnosti, uz masu teorije kaosa, mreža, evolucijske dinamike i ekonofizike pride.
A u centru – Physics from symetry. U njoj nema opće teorije relativnosti, ali mi se ekstra sviđa kako opisu fizikalnog svijeta pristupa iz aspekta simetrije. Od nje očekujem da konačno dokučim Lieve grupe 😎😂, a kad apsolviram opću teoriju, ovdje će biti početna točka za ganjanje idućeg cilja – kvantne teorije polja.
Usput sam, kako mi je polako počelo svitati da je ovo nešto što bih stvarno rado realizirao, nabirkao i lijepu zbirku “knjiga za podršku” 😊. Najprije skup Student Guides s jednostavnom i detaljnom ekspozicijom te riješenim zadacima, pa onda otkriće Davida Morina kao ekstra autora – ergo njegova briljantna special relativity i ništa manje briljantna classical mechanics knjiga, na što sam dodao malo kozmologije i termodinamike, da se nađe, jer je bitno u primjenama.
“Lipo je sve to Zvone, ali čemu sve to? Što je krajnji cilj?”
Dva su cilja.
Prvi je operativni, i odaje ga ona mala crveno-crna knjiga u gornjem desnom kutu: “Numerical Relativity – Starting from Scratch”. Još od 2003. kad sam tijekom biranja teme za doktorat ozbiljno razmišljao o “Numerical Relativity Solveru”, područje numeričke relativnosti me fascinira i mogućnost numeričkog rješavanja problema opće teorije relativnosti gets my juices flowing u intelektualnom smislu kao malo što drugo. Pa bih volio gets my hands dirty i napraviti neku zgodnu simulaciju – recimo, binarni sustav i njegov kolaps u crnu rupu? Ili, na primjer, kako s numeričkog stajališta (dakle, na kraju postoje neki konkretni brojevi) izgledaju rješenja jednaždbi opće teorije relativnosti za worm-hole scenario? Lako se zanijeti 😂.
Drugi cilj je u stvari suštinski, i preduvjet za prvi, a to je “shvatiti opću teoriju relativnosti”. Što je, well, kao cilj dosta mutna definicija 😊. “shvatiti”, što to znači? I onda mi je sinula suština stvari – cilj mi je da mi metrički tenzor postane intuitivno jasan koncept, i u smislu onoga što predstavlja i u smislu svih mogućih manipulacijama s njim, dakle jasan kao broj 3, kao pojam vektora, funkcije ili matrice. Sve drugo će se onda fino posložiti, i to će biti to.
Od svih metrika o kojima razmišljam u ovom svom projektu “1000 dana do 50-tog”, ova je istovremeno i najlakša i najteža. Najlakša jer o ama baš nikome i ničemu ne ovisi osim o meni, čak su i baš svi preduvjeti tu … samo treba potrošiti vrijeme. Najteža, zato jer objektivno gledajući, do 50-te imam puno važnijih metrika na popisu za odraditi, i biti će teško naći vremena za realizaciju ovako masivnog cilja.