1000 dana do 50-tog – Za ultimativni izazov – spreman šŸ˜Ž

1000 dana do 50-tog – Za ultimativni izazov – spreman šŸ˜Ž

Milina šŸ˜šŸ˜šŸ˜ā¤ā¤ā¤.

Nema ljepÅ”eg prizora na kugli zemaljskoj. I nema viÅ”e izgovora šŸ˜Ž.

Rezultat dvadeset godina minucioznog prikupljanja knjiga iz fizike i traženja onih koje će mi, u skladu s mojim znanjem, najbolje dokučiti, približiti, i ultimativno pojasniti Einsteinovu opću teoriju relativnosti, moj osobni Sveti Gral Ultimativnog Znanja O Svijetu Koji Nas Okružuje, je tu.

Gravitation od Wheelera & Thorna sam kupio prije bar 20 godina … nisam daleko stigao šŸ™„ (iako je to u stvari viÅ”e bio problem Å”to sam tada joÅ” bio stvarno “zelen” u fizici, jer knjiga je izvrsna!). Da ne pričam o bahatosti kad sam kupio ovu od Walda. Tu nisam stigao dalje od pete stranice šŸ˜‚šŸ˜‚šŸ˜‚.

Uglavnom, s tim “starim” knjigama mi se dokučivanje opće teorije relativnosti činilo ko beznadežan slučaj (iako je ova zelena od Shultza već tada pokazivala pravi put!), ali, prije desetak godina su se počele pojavljivati i knjige koje su opću teoriju relativnosti predstavljale na, meni osobno, jedan puno razumljiviji način i pravi breakthrough se desio kroz zadnjih pola godine, s ovih pet knjiga:

TeÅ”ko mi je izdvojiti iti jednu, ali ako baÅ” moram, onda bi to bila Covariant Physics ā¤.

Kad sam je prvi put listao u PDF readeru (a manje viÅ”e SVE slikane knjige imam u, priznajem 1-kroz-1 ilegalnom digitalnom formatu), shvatio sam da je to to. Cijela priča oko vektora, formi i tenzora je tako lijepo ispričana i ilustrirana da čak i sa mojim u biti vrlo ograničenim znanjem fizike, ta priča lijepo teče i ima smisla. Kad se njoj pridoda i ova desno od nje, koja koncept “kvalitetnog objaÅ”njavanja diferencijalnih formi” diže do apsolutnog savrÅ”enstva, računam da je onaj, vjerojatno i najteži, matematički dio pokriven 1-kroz-1 (i da, na temu formi ima i joÅ” jedna, ova Springerova svjetlozelena i ā¤ā¤ā¤).

No, nisam ja tu zbog matematike!!! Ona je nužan alat u krajnjem cilju, i tu u igru ulazi legendrana trojka iz “gornjeg reda”.

Einsten’s theory … je THE knjiga o općoj relativnosti koju sam čekao sve ove godine. Razina detaljnosti i razrađenih primjera apsolutno savrÅ”eno prilagođena mojoj startnoj poziciji, odnosno trenutnoj razini razumijevanja. Krenem od početka, i do kraja je sve lijepo i jasno objaÅ”njeno. RijeÅ”iti putem do kraja knjige jedno dvadesetak zadataka za vježbu, i Å”to se tiče opće teorije relativnosti, to je to šŸ‘.

Introduction to Modern Dynamics je pak knjiga koju sam oduvijek čekao da do kraja utemeljim znanje klasične mehanike. Knjiga mi je čudo u svom wide-range pristupu – od klasične mehanike, do specijalne i opće teorije relativnosti, uz masu teorije kaosa, mreža, evolucijske dinamike i ekonofizike pride.

A u centru – Physics from symetry. U njoj nema opće teorije relativnosti, ali mi se ekstra sviđa kako opisu fizikalnog svijeta pristupa iz aspekta simetrije. Od nje očekujem da konačno dokučim Lieve grupe šŸ˜ŽšŸ˜‚, a kad apsolviram opću teoriju, ovdje će biti početna točka za ganjanje idućeg cilja – kvantne teorije polja.

Usput sam, kako mi je polako počelo svitati da je ovo neÅ”to Å”to bih stvarno rado realizirao, nabirkao i lijepu zbirku “knjiga za podrÅ”ku” 😊. Najprije skup Student Guides s jednostavnom i detaljnom ekspozicijom te rijeÅ”enim zadacima, pa onda otkriće Davida Morina kao ekstra autora – ergo njegova briljantna special relativity i niÅ”ta manje briljantna classical mechanics knjiga, na Å”to sam dodao malo kozmologije i termodinamike, da se nađe, jer je bitno u primjenama.

“Lipo je sve to Zvone, ali čemu sve to? Å to je krajnji cilj?”

Dva su cilja.

Prvi je operativni, i odaje ga ona mala crveno-crna knjiga u gornjem desnom kutu: “Numerical Relativity – Starting from Scratch”. JoÅ” od 2003. kad sam tijekom biranja teme za doktorat ozbiljno razmiÅ”ljao o “Numerical Relativity Solveru”, područje numeričke relativnosti me fascinira i mogućnost numeričkog rjeÅ”avanja problema opće teorije relativnosti gets my juices flowing u intelektualnom smislu kao malo Å”to drugo. Pa bih volio gets my hands dirty i napraviti neku zgodnu simulaciju – recimo, binarni sustav i njegov kolaps u crnu rupu? Ili, na primjer, kako s numeričkog stajaliÅ”ta (dakle, na kraju postoje neki konkretni brojevi) izgledaju rjeÅ”enja jednaždbi opće teorije relativnosti za worm-hole scenario? Lako se zanijeti šŸ˜‚.

Drugi cilj je u stvari suÅ”tinski, i preduvjet za prvi, a to je “shvatiti opću teoriju relativnosti”. Å to je, well, kao cilj dosta mutna definicija 😊. “shvatiti”, Å”to to znači? I onda mi je sinula suÅ”tina stvari – cilj mi je da mi metrički tenzor postane intuitivno jasan koncept, i u smislu onoga Å”to predstavlja i u smislu svih mogućih manipulacijama s njim, dakle jasan kao broj 3, kao pojam vektora, funkcije ili matrice. Sve drugo će se onda fino posložiti, i to će biti to.

Od svih metrika o kojima razmiÅ”ljam u ovom svom projektu “1000 dana do 50-tog”, ova je istovremeno i najlakÅ”a i najteža. NajlakÅ”a jer o ama baÅ” nikome i ničemu ne ovisi osim o meni, čak su i baÅ” svi preduvjeti tu … samo treba potroÅ”iti vrijeme. Najteža, zato jer objektivno gledajući, do 50-te imam puno važnijih metrika na popisu za odraditi, i biti će teÅ”ko naći vremena za realizaciju ovako masivnog cilja.

Odgovori