Milina šššā¤ā¤ā¤.
Nema ljepÅ”eg prizora na kugli zemaljskoj. I nema viÅ”e izgovora š.
Rezultat dvadeset godina minucioznog prikupljanja knjiga iz fizike i traženja onih koje Äe mi, u skladu s mojim znanjem, najbolje dokuÄiti, približiti, i ultimativno pojasniti Einsteinovu opÄu teoriju relativnosti, moj osobni Sveti Gral Ultimativnog Znanja O Svijetu Koji Nas Okružuje, je tu.

Gravitation od Wheelera & Thorna sam kupio prije bar 20 godina … nisam daleko stigao š (iako je to u stvari viÅ”e bio problem Å”to sam tada joÅ” bio stvarno “zelen” u fizici, jer knjiga je izvrsna!). Da ne priÄam o bahatosti kad sam kupio ovu od Walda. Tu nisam stigao dalje od pete stranice ššš.
Uglavnom, s tim “starim” knjigama mi se dokuÄivanje opÄe teorije relativnosti Äinilo ko beznadežan sluÄaj (iako je ova zelena od Shultza veÄ tada pokazivala pravi put!), ali, prije desetak godina su se poÄele pojavljivati i knjige koje su opÄu teoriju relativnosti predstavljale na, meni osobno, jedan puno razumljiviji naÄin i pravi breakthrough se desio kroz zadnjih pola godine, s ovih pet knjiga:

TeÅ”ko mi je izdvojiti iti jednu, ali ako baÅ” moram, onda bi to bila Covariant Physics ā¤.
Kad sam je prvi put listao u PDF readeru (a manje viÅ”e SVE slikane knjige imam u, priznajem 1-kroz-1 ilegalnom digitalnom formatu), shvatio sam da je to to. Cijela priÄa oko vektora, formi i tenzora je tako lijepo ispriÄana i ilustrirana da Äak i sa mojim u biti vrlo ograniÄenim znanjem fizike, ta priÄa lijepo teÄe i ima smisla. Kad se njoj pridoda i ova desno od nje, koja koncept “kvalitetnog objaÅ”njavanja diferencijalnih formi” diže do apsolutnog savrÅ”enstva, raÄunam da je onaj, vjerojatno i najteži, matematiÄki dio pokriven 1-kroz-1 (i da, na temu formi ima i joÅ” jedna, ova Springerova svjetlozelena i ā¤ā¤ā¤).
No, nisam ja tu zbog matematike!!! Ona je nužan alat u krajnjem cilju, i tu u igru ulazi legendrana trojka iz “gornjeg reda”.
Einsten’s theory ⦠je THE knjiga o opÄoj relativnosti koju sam Äekao sve ove godine. Razina detaljnosti i razraÄenih primjera apsolutno savrÅ”eno prilagoÄena mojoj startnoj poziciji, odnosno trenutnoj razini razumijevanja. Krenem od poÄetka, i do kraja je sve lijepo i jasno objaÅ”njeno. RijeÅ”iti putem do kraja knjige jedno dvadesetak zadataka za vježbu, i Å”to se tiÄe opÄe teorije relativnosti, to je to š.
Introduction to Modern Dynamics je pak knjiga koju sam oduvijek Äekao da do kraja utemeljim znanje klasiÄne mehanike. Knjiga mi je Äudo u svom wide-range pristupu – od klasiÄne mehanike, do specijalne i opÄe teorije relativnosti, uz masu teorije kaosa, mreža, evolucijske dinamike i ekonofizike pride.
A u centru – Physics from symetry. U njoj nema opÄe teorije relativnosti, ali mi se ekstra sviÄa kako opisu fizikalnog svijeta pristupa iz aspekta simetrije. Od nje oÄekujem da konaÄno dokuÄim Lieve grupe šš, a kad apsolviram opÄu teoriju, ovdje Äe biti poÄetna toÄka za ganjanje iduÄeg cilja – kvantne teorije polja.
Usput sam, kako mi je polako poÄelo svitati da je ovo neÅ”to Å”to bih stvarno rado realizirao, nabirkao i lijepu zbirku “knjiga za podrÅ”ku” š. Najprije skup Student Guides s jednostavnom i detaljnom ekspozicijom te rijeÅ”enim zadacima, pa onda otkriÄe Davida Morina kao ekstra autora – ergo njegova briljantna special relativity i niÅ”ta manje briljantna classical mechanics knjiga, na Å”to sam dodao malo kozmologije i termodinamike, da se naÄe, jer je bitno u primjenama.
“Lipo je sve to Zvone, ali Äemu sve to? Å to je krajnji cilj?”
Dva su cilja.
Prvi je operativni, i odaje ga ona mala crveno-crna knjiga u gornjem desnom kutu: “Numerical Relativity – Starting from Scratch”. JoÅ” od 2003. kad sam tijekom biranja teme za doktorat ozbiljno razmiÅ”ljao o “Numerical Relativity Solveru”, podruÄje numeriÄke relativnosti me fascinira i moguÄnost numeriÄkog rjeÅ”avanja problema opÄe teorije relativnosti gets my juices flowing u intelektualnom smislu kao malo Å”to drugo. Pa bih volio gets my hands dirty i napraviti neku zgodnu simulaciju – recimo, binarni sustav i njegov kolaps u crnu rupu? Ili, na primjer, kako s numeriÄkog stajaliÅ”ta (dakle, na kraju postoje neki konkretni brojevi) izgledaju rjeÅ”enja jednaždbi opÄe teorije relativnosti za worm-hole scenario? Lako se zanijeti š.
Drugi cilj je u stvari suÅ”tinski, i preduvjet za prvi, a to je “shvatiti opÄu teoriju relativnosti”. Å to je, well, kao cilj dosta mutna definicija š. “shvatiti”, Å”to to znaÄi? I onda mi je sinula suÅ”tina stvari – cilj mi je da mi metriÄki tenzor postane intuitivno jasan koncept, i u smislu onoga Å”to predstavlja i u smislu svih moguÄih manipulacijama s njim, dakle jasan kao broj 3, kao pojam vektora, funkcije ili matrice. Sve drugo Äe se onda fino posložiti, i to Äe biti to.
Od svih metrika o kojima razmiÅ”ljam u ovom svom projektu “1000 dana do 50-tog”, ova je istovremeno i najlakÅ”a i najteža. NajlakÅ”a jer o ama baÅ” nikome i niÄemu ne ovisi osim o meni, Äak su i baÅ” svi preduvjeti tu ⦠samo treba potroÅ”iti vrijeme. Najteža, zato jer objektivno gledajuÄi, do 50-te imam puno važnijih metrika na popisu za odraditi, i biti Äe teÅ”ko naÄi vremena za realizaciju ovako masivnog cilja.